Vodni resursi su u velikoj meri zastupljeni na teritoriji opštine Bač. Pored Dunava, hidrografsku mrežu sačinjavaju i reka Mostonga, rečice koje nemaju prirodni oticaj ( Živa, Zečica, Berava i Vajiš), tu su i kanali, među kojima je najznačajniji plovni kanal Karavukovo-Bački Petrovac ( deo hidrosistema Dunav- Tisa – Dunav ), jezero Provala, veštačko jezero – ribnjak Bač i mnogobrojne bare I močvare. Dunav, koji je prirodna granica opštine u dužini od 43 km, ne pruža veće prednosti geografskom položaju opštine , pošto je površina pored Dunava niska i u prošlosti često puta plavljena. Duž cele obale izvršeni su opsežni regulacioni poduhvati ( podignut je odbrambeni nasip ) čime su ritovi pretvoreni u plodno zemljište, zaštićeno od poplava. Ovim merama su nestale močvarne površine, koje su se zadržale samo u nekim delovima bođanske i plavanske šume.
Razvojni značaj vodenih resursa zavisiće od njihove zaštite, očuvanja i uređenja i razvoja lovno – ribolovnog turizma kao i od izgradnje turističke infrastrukture.
Vode
Dunav
Dunav predstavlja najveći evropski plovni koridor, koji kroz našu zemlju protiče u dužini od 588km. Opština Bač pruža se uz levu obalu Dunava u dužini od 43km - rastojanje između ''Daljske krivine'', koja se nalazi na završetku erdutskog meandra i ušća Mostonge koje leži 1km uzvodno od ulaza u Bukinski rukavac.
Režim Dunava posledica je spleta prirodnih faktora i uticaja čoveka. Najzančajniji faktori su klimatske prilike, pre svega padavine i temperature, odnosno isparavanje. Padavine utiču svojom količinom, rasporedom tokom godine, oblikom i intezitetom izlučivanja.
Teritorija opštine Bač ima karakteristike nivalnog režima.
Najviši srednji vodostaji su tokom leta u junu i julu, nakon zima bogatih snegom i proleća bogatih kišom. Najniži srednji vodostaji su u oktobru i novembru zbog malih količina padavina, velikih isparavanja i iscrpne izdani krajem leta i početkom jeseni. Ekstremno niski vodostaji Dunava su najčešće beleženi tokom hladnih zima, kada se nakon sušne jeseni padavine izlučju u obliku snega, koji se zbog niskih temperatura ne topi i ne hrani reku.
Dunav je važan hidrografski element za razvoj ekološkog, nautičkog i lovnog turizma. Okolina Dunava je stanište za raznoliku divljač i ostale vrste biljnog i životinjskog sveta.. U neposrednoj blizini se nalaze tri lovišta (Lovište ''Bođanski rit'', lovište ''Plavna'' i lovište ''Ribnjak – Mostonga''). Bačko Novo Selo je dobilo mesto na međunarodnoj karti Dunava kao jedno od najatraktivnijih odredišta na Dunavu, gde pristaje i međunarodna Dunavska regata.
Režim Dunava posledica je spleta prirodnih faktora i uticaja čoveka. Najzančajniji faktori su klimatske prilike, pre svega padavine i temperature, odnosno isparavanje. Padavine utiču svojom količinom, rasporedom tokom godine, oblikom i intezitetom izlučivanja.
Teritorija opštine Bač ima karakteristike nivalnog režima.
Najviši srednji vodostaji su tokom leta u junu i julu, nakon zima bogatih snegom i proleća bogatih kišom. Najniži srednji vodostaji su u oktobru i novembru zbog malih količina padavina, velikih isparavanja i iscrpne izdani krajem leta i početkom jeseni. Ekstremno niski vodostaji Dunava su najčešće beleženi tokom hladnih zima, kada se nakon sušne jeseni padavine izlučju u obliku snega, koji se zbog niskih temperatura ne topi i ne hrani reku.

Obala Dunava sa pogledom na Vukovar
Dunav je važan hidrografski element za razvoj ekološkog, nautičkog i lovnog turizma. Okolina Dunava je stanište za raznoliku divljač i ostale vrste biljnog i životinjskog sveta.. U neposrednoj blizini se nalaze tri lovišta (Lovište ''Bođanski rit'', lovište ''Plavna'' i lovište ''Ribnjak – Mostonga''). Bačko Novo Selo je dobilo mesto na međunarodnoj karti Dunava kao jedno od najatraktivnijih odredišta na Dunavu, gde pristaje i međunarodna Dunavska regata.


